Prvi počeci izgradnje Šalate kao teniskog parka počeli su 1928. godine. Dobrovoljnim prilozima i prilozima članova Akademskog teniskog kluba izgrađena su teniska igrališta, mali bazen i klupski dom. Od 1930. godine održavaju se prva teniska takmičenja te većina Davis-cup susreta. Godine 1936. Jugoslavija ulazi u finale Davis-cupa Europske zone. S obzirom na veliko zanimanje za taj susret bilo je odlučeno da se na Šalati uredi stadion. U rekordnom vremenu bio je izgrađen tako da može primiti oko 5000 gledatelja. Pred rasprodanim stadionom odigran je finalni susret između Jugoslavije i Njemački gdje je pobijedila Njemačka s 3:2 i time postala prvak Europe. Stadion Šalata postaje za jugoslavenski tenis ono što je za Englesku Wimbledon, za Francusku Roland Garros.

 Tri godine kasnije stadion Šalata postaje simbol uspjeha hrvatskog tenisa. Pobjedama nad Irskom, Mađarskom, Italijom i Belgijom Jugoslavija ulazi u finale Europske zone s Njemačkom. Pristupilo se užurbanom proširenju stadiona i pred oko 8000 gledatelja odigran je povijesni susret jugoslavenskog tenisa. Jugoslavija je pobijedila Njemačku s 3:2 i postala prvak Europe u tenisu za 1939. godinu. Najbolji igrači Akademskog teniskog kluba bili su Josip Palada i Dragutin Mitić.

 Nakon oslobođenja 1945. godine na inicijativu Saveza sindikata Hrvatske osnovano je Sportsko drušvo «Slavija». U sastavu «Slavije» bilo je više klubova, a među njima i teniski klub. Godine 1948. formirano je Sportsko društvo «Dinamo» i «Slavija» je ušla u njegov sastav. No već 1949. klubovi sa Šalate istupaju iz «Dinama» i osnivaju novo Sportsko društvo «Naprijed» kad su osvojili i momčadsko prvenstvo Jugoslavije. Teniski klub pod rukovodstvom druga Vitomira Sunka iagilnog tajnika Ante Starčevića okupili su tada najkvalitetnije igrače Jugoslavije. Igrači «Naprijeda» zauzimali su na rang listi Jugoslavije sljedeća mjesta: 1. Mitić, 2. Branović, 3. Palada, 6. Šarić, 8. Brixy, 10. Würth, u ženskoj konkurenciji: 1. Crnadak, 2. Bačkor, 8. Perak i 10. Fridrich. Godine 1949. Osvaja se i momčadsko prvenstvo Jugoslavije.

 Sportsko društvo «Naprijed» nije bilo dugoga vijeka. Zbog financijskih teškoća pojedini klubovi na Šalati nisu se mogli održati te prelaze u druge sportske klubove Zagreba. Poslije razlaza SD «Naprijed» tenisači osnivaju «Zagrebački tenis klub» sa sekcijom umjetničkog klizanja koji je živio od vlastitih prihoda, premalih za održavanje cijeloga sportskog pogona i Šalate kao sportskog objekta. Kako bi se spriječilo propadanje, osniva se 1962. Sportsko društvo «Medveščak» gdje se od početka pridaje velika pažnja kvalitetnim igračima. U njemu su ponikli i igrali Punčec, Palada, Kukuljević, Mitić, Šarić, Brixy, Branović, Wurth, Jovanović, Prešecki, Nadali, Štolcer, Bahovec, Jakšić, Rizvanbegović, Ivančić, Horvat, Tončić, Goran Prpić, Ivo Karlović i mnogi drugi vrhunski tenisači. Od tenisačica ugled Šalate godinama nosile su Marica Crndak, Lea Bačkor i Iva Majoli.

Seniori i seniorke teniskog kluba na Šalati osvajali su 30ak naslova momčadskih prvaka države. Mnoga odličja juniora, juniorki i pionira u momčadskim i pojedinačnim natjecanjima danas krase prostorije kluba.

Davis cup 1930.

Članovi TK «Medveščak»:
Nadali, Tončić, Ivančić, Tuđina, Čika, Bahovec, Prešecki, Štolcer

Prvi momčadski prvaci Hrvatske 1992.:
Orešić, Galić, Pavleković, Horvat, Tonejc
Dusparić, Marić, Riznan